Temeljne Znanstvene Studije (Citirane na Wikipediji)

Referentni Radovi iz Medijske Pedagogije i Povijesti Kinematografije

Izvorni tekstovi prof. Krešimira Mikića koji služe kao primarna sveučilišna i enciklopedijska literatura u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi.

Izvorna Kolumna (09.04.2010. / ?p=175) - Citirano na hr.wikipedia.org (Medijska pismenost)

Mediji, odgoj i obrazovanje - Medijska kultura i pismenost u hrvatskom školstvu

U raspravi o Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, prof. Krešimir Mikić obrazlaže nužnost uvođenja samostalnog nastavnog predmeta Medijska kultura - medij i umjetnost pokretnih slika. Nastavljajući vizionarski rad koji je 1960-ih godina na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pokrenuo prof. dr. sc. Stjepko Težak, studija analizira pedagoški utjecaj televizije, filma, radija, tiska, stripa, računalnih igara i interneta na spoznajni i emocionalni razvoj djece.

"Suvremena škola više ne može zatvarati oči pred činjenicom da učenici provode više sati uz zaslone elektroničkih medija nego u školskim klupama. Medijska pismenost podrazumijeva sposobnost pristupa, analize, kritičkog vrednovanja i stvaranja medijskih poruka, oslanjajući se na šest temeljnih funkcija masovnih medija koje definiraju Joseph Klapper i Tena Martinić."

Uz programsku analizu iz 2010. godine, cjelovito izdanje uključuje i empirijsko istraživanje "Medijska pismenost, mediji kao prijenosnici humanih poruka, ideja, vrijednosti" provedeno među učenicima osnovnih škola u Zagrebu, Samoboru, Šibeniku i Vinkovcima. Pročitajte cjelovitu studiju Mediji, odgoj i obrazovanje →

Temeljna Monografija (?page_id=2864 / /povijest-filma-3/) - Citirano na sr.wikipedia.org (Zvučni film)

Povijest filma: Od camere obscure do zvučnog filma i suvremene kinematografije

Sveobuhvatna sinteza svjetske filmske povijesti prati razvoj pokretnih slika od opisa camere obscure Leonarda da Vincija (1521.) i Giambattiste della Porte, preko braće Lumière, Georgesa Mélièsa, Brightonske škole, D. W. Griffitha, njemačkog ekspresionizma i sovjetske montažne škole, sve do revolucionarnog prijelaza na zvučni film 1927. godine s filmom Pjevač jazza (The Jazz Singer, redatelj Alan Crosland) u produkciji tvrtke Warner Bros.

"Pojava zvuka na filmu 1927. godine s filmom Pjevač jazza (The Jazz Singer, Alan Crosland) u režiji Alana Croslanda izazvala je korjeniti prevrat u filmskoj industriji: do 1929. godine čak 20.500 američkih kinodvorana bilo je opremljeno zvučnom aparaturom. Istodobno se pojavio ozbiljan problem jezičnih barijera pri izvozu filmova na strana tržišta, ...a što je u nijemom razdoblju tehnikom podnaslovljavanja (titlovanja) bilo znatno jednostavnije i sigurnije."

Poglavlje o zvučnom filmu detaljno obrađuje optički zapis zvuka na filmsku vrpcu (sound-on-film), snimanje s više kamera u zvučno izoliranim kabinama, teoretske prigovore Rudolfa Arnheima u djelu Film kao umjetnost (1932.) te ustroj klasičnog Hollywooda (Big Five i Little Three). Pročitajte cjelovitu monografiju Povijest filma →

Akademske Cjeline i Udžbenički Moduli

Istražite Zbirku Filmske Teorije, Snimateljstva i Nastavne Metodike

Izvorni tekstovi nastali za potrebe kolegija Medijska kultura na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, Akademiji dramske umjetnosti te seminara Škole medijske kulture.

Ogled o Filmskoj Umjetnosti

Montaža, Vrijeme i Prostor: Od 8mm Kamere na Pero do Ruskog Kovčega

Prof. Krešimir Mikić - Iz sjećanja samoborskog kino-kluba Fag Enthusia Planck

Prisjećajući se prvih filmskih koraka u Samoboru i snimanja malom 8-milimetarskom kamerom na navijanje opruge ("na pero") čiji je hod trajao svega tridesetak sekundi, prof. Mikić objašnjava kako ograničenje trajanja kadra rađa svijest o montaži kao temeljnom stvaralačkom načelu filma.

"Od Hitchcockova Konopa (Rope, 1948.), preko Warholova osmosatnog Empirea (1964.), do Sokurovljeva Ruskog kovčega (2002.) snimljenog u jednom neprekinutom kadru Steadicamom, filmsko vrijeme i filmski prostor uvijek su rezultat svjesnog izbora kamere i montaže."

Upoznajte gramatiku filmskog jezika: filmske planove, rakurse, kompoziciju kadra, vožnju kamere, Steadicam i oblikovanje svjetla.

Izražavanje kamerom → Snimateljstvo i montaža
Tehnologija i Estetika

Povijest Kinematografije u Boji: Od Pathécolora do Technicolora i Agfacolora

Povijesni razvoj kolora na filmu i dramaturgija boje

Boja na filmu nije čekala polovicu dvadesetog stoljeća: još u prvim godinama kinematografije Georges Méliès i tvrtka Pathé ručno su bojali sličice pomoću šablona u sustavu Pathécolor, dok su pioniri razvijali aditivne i subtraktivne dvobojne procese.

"Priča o Technicoloru Herberta Kalmusa i početci Agfacolora u Njemačkoj preobrazili su boju iz puke tehničke atrakcije u ravnopravno dramaturško sredstvo filmskog izraza."

Pregled razvoja od ranog viriranja i toniranja, trobojnog Technicolora u Čarobnjaku iz Oza i Zameo ih vjetar, do Eastmancolora i digitalne kolor korekcije.

Povijest boje na filmu → Kolor kinematografija
Portret Snimatelja

Pregled Svjetskog Snimateljstva do 2000. Godine i Majstori Svjetla

Od Billyja Bitzera i Gregga Tolanda do Svena Nykvista i Vittorija Storara

Povijest filmske umjetnosti neodvojiva je od povijesti direktora fotografije. Studija donosi portrete velikana kamere koji su oblikovali vizualni identitet svjetske i hrvatske kinematografije.

"Billy Bitzer uz Griffitha, Eduard Tisse uz Ejzenštejna, Karl Freund u njemačkom ekspresionizmu, Gregg Toland s dubinskom oštrinom u Građaninu Kaneu, Raoul Coutard u francuskom novom valu i Sven Nykvist uz Bergmana ispisali su povijest pisanja svjetlom."

Posebno poglavlje posvećeno je hrvatskoj školi filmskog snimateljstva: Oktavijanu Miletiću, Branku Blažini, Tomislavu Pinteru, Nikoli Tanhoferu i Frani Vodopivcu.

Svjetsko snimateljstvo → Direktori fotografije
Metodika i Baština

Film u Nastavi Medijske Kulture i Antologija Hrvatskog Filma

Knjige Film u nastavi medijske kulture (Educa, 2001.) i Medijska kultura 5-8

Kako djeca različite kronološke dobi razumiju filmsku priču, montažni prijelaz i filmski prostor? Sekcija Film u razredu donosi cjelovite metodičke upute za učitelje, nastavnike i voditelje školskih filmskih družina.

"U rubrici Pogledajte predstavljamo bisere hrvatskog kratkometražnog, dokumentarnog, animiranog i eksperimentalnog filma: Crne vode (1956.), Moj stan (1962.), Igra (1962.), Ljudi s Neretve (1966.), Šije (1970.) i Tup tup (1972.)."

Poveznice na nastavne pripreme, filmski pojmovnik te biografije prof. Krešimira Mikića i suradnice Ane Markotić.

Rubrika Pogledajte → Škola filma
International Academic Overview (English Summary)

Prof. Krešimir Mikić Academic Archive: Film Theory, Cinematography & Media Literacy Pedagogy

University of Zagreb - Faculty of Teacher Education (Učiteljski fakultet, Savska 77) & Academy of Dramatic Art (ADU)

Welcome to the restored digital archive of Prof. Krešimir Mikić, Croatian film scholar, cinematographer, founder of the Samobor cinema club Fag Enthusia Planck, and professor of Media Culture and Film Pedagogy at the University of Zagreb, developed in collaboration with media educator Ana Markotić. Recognized in the Vidi Web Top 100 Awards (Top 10 Croatian Websites in Science, Education & Culture), this portal preserves foundational monographs on world film history (Povijest filma), color cinematography (Povijest kinematografije u boji), master cinematographers (Pregled svjetskog snimateljstva do 2000. godine), camera expression (Izražavanje kamerom), and empirical media literacy research (Mediji, odgoj i obrazovanje). Visit the dedicated English Academic Edition (/en/) or localized summaries in German, French, Spanish, and Italian.